HR - Ljudski Resursi - Hrvatska

U Istri zaposleno gotovo 50 posto više stranaca nego lani

Filipinka Jasmine je u Hrvatsku stigla prije godinu dana iz Katara gdje je također radila posao konobarice. U svojoj zemlji, Filipinima, zbog pandemije i posla, nije bila šest godina. Obitelj joj jako nedostaje. Zadovoljna je radnim uvjetima u Hrvatskoj.

- Posao je sličan onome koji sam radila i prije, nije mi teško, Hrvatska je dobra zemlja, ljudi su susretljivi, vrijeme je lijepo, sve mi je dobro u Hrvatskoj, kaže Jasmine.

Nostalgija se lakše prebrodi uz kolege

- Nedostaje mi obitelj, ali to je dio ovog posla. Otišao sam raditi u drugu zemlju, zaraditi novac i poslati ga obitelji, dodaje Filipinac Arnel.

Većina inozemnih radnika u pulskom hotelu s četiri zvjezdice 'Grand hotel Brioni' već ima iza sebe odrađenu prošlu sezonu. Jedan od njih je i Dimitar iz Makedonije. Bili su, kaže - jako zadovoljni prvom sezonom pa su se vratili opet "malo da produže dobrosusjedstvo Hrvatska - Makedonija".

- Prvo je to bio neki bazen Balkana, nekih 6-7 godina unatrag, znači Makedonija, BiH, Srbija, to su bile zemlje koje su dale radne snagu u ovom području. U međuvremenu imamo Indonežane, Filipince, imamo Nepalce, znači dosta se to internacionaliziralo, kaže direktor Grand hotela Brioni Alex Živković.

Zbog birokracije neki Nepalci još nisu stigli

Upravo dolazak radnika iz 3. zemalja za koje vrijedi vizni režim produljuje birokraciju koja uključuje i veleposlanstva. Tako u manji hotel u središtu Pule radnici iz Nepala nisu još stigli.

- Nismo dobili odgovor, tako da ulazimo u rizičnu zonu sa mogućnošću da držimo hotel otvoren. Moramo čak restoran u nekim danima zatvoriti jer ne možemo stići odraditi, jednostavno nam kronično fali radne snage, vlasnik hotela Amfiteatar Denis Zembo.

Za rad u Istri 17,5 tisuća zahtjeva

U istarskoj policiji ističu da su procedure jednostavnije za strane državljane koji su već radili u Hrvatskoj. A interes za rad u Istri je velik. Trenutačno je oko 17 i pol tisuća zahtjeva, a izdano je 14 tisuća radnih dozvola.

- Od ovih izdanih radnih dozvola 60 posto je na turizam i ugostiteljstvo, a oko 20 posto je u građevinarstvu dok su ostale djelatnosti puno manje zastupljene, kaže načelnik sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove Robi Belušić.

Hrvatsko tržište rada već neko vrijeme bilježi deficit radne snage, posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Već je nekoliko sezona sasvim jasno da su strani radnici neophodni da bi taj sektor uopće funkcionirao.